Ljudi žive na Indijskom potkontinentu već 400 tisuća godina, neki su u Indiju došli iz zapadne Azije, a drugi vjerojatno doplovili na primitivnim čamcima iz istočne Afrike. Najljepša svjedočanstva svog postojanja su ostavili u špiljama Bhimbetka, čije su slike stare oko 30 tisuća godina. Prve civilizacije na ovom potkontinentu razvile su se oko 2500 pr. Kr., uz obale rijeke Ind (današnji Pakistan).
Indska
civilizacija
Ova kultura je cvjetala od oko 2500. do 1600.
pr. Kr. i temeljila se na velikim, dobro isplaniranim gradovima uz rijeku Ind.
Ljudi su uzgajali kukuruz, tkali pamuk i pisali
zapise koje još uvijek nismo u stanju čitati. Najveća naselja ove kulture bili
su gradovi Harappa
i Mohenjo Daro koji je oko 2000. pr. Kr.
vjerojatno bio najveći grad na svijetu. Vrlo malo znamo o svakodnevnom životu
stanovnika doline Inda, osim da su trgovali sa Sumeranima i
prakticirali jedan od prvih oblika hinduizma.
Njihova je civilizacija neobjašnjivo propala nakon 1750. pr. Kr. Uzrok može
biti neka invazija ili promjena toka rijeke Ind.
 |
Povijesna
karta civilizacije Doline Inda
|
Arijska
kultura
Oko 1600. pr. Kr. horde nomada krenule su iz
područja između Crnog i Kaspijskog
mora. Neke su se naselile na području oko Inda. Drevni vjerski tekstovi,
takozvane Vede, govore o njihovom načinu života, njihovim bogovima, društvenom
sustavu kasta ili
klasa koji se kasnije raširio cijelom Indijom.
Budistička i hinduistička carstva
Maurijsko
Carstvo
Godine 324. pr. Kr. Čandragupta Maurya,
kralj Magadhe, istočne Indije, počeo je
osvajati sjevernu Indiju. Osnovao je budističko Maurya
Carstvo, prvo koje je ujedinilo ovaj potkontinent. Nakon njegove dinastije
uslijedila je dinastija Gupta, porodica hindskih vladara koji su
vladali Indijom od 320. do 700.
g .n.e.
Gupta
Carstvo
Indija je cvjetala pod Guptama.
Promicali su obrazovanje, utemeljili jedno od prvih sveučilišta te poticali
umjetnosti kao što su arhitektura, slikarstvo, kiparstvo, ples i glazba. Pisci tog
perioda pisali su knjige na jeziku sanskrtu koje
se i danas čita.
 |
Karta
carstva Gupta (sivo) i njihovih vazala (zeleno)
|
Dinastija Chola
Chole su bili hinduistički narod iz
jugoistočne Indije koji je nekim dijelovima Indije vladao od 3. stoljeća pr. Kr.
do 1279. godine. Krajem 9. stoljeća preuzeli su veći dio južne Indije i
današnju Šri Lanku te tim područjem vladali iz grada Tanjore. Bili su pomorski narod i
njihovi trgovci plovili su na zapad do Arabije i na
istok do Kine, a
učinkovito organizirajući trgovinu uveli su i prvi indijski novac.
 |
Karta
carstva Chola (plavo) i njihovih vazala (ružičasto) oko 1030. god.
|
Dinastija Pallava
Tamilska dinastija južne Indije vladala je sjevernim dijelom
regije Tamil
Nadu i južnim dijelom oblasti Andhra
Pradesh sa sjedištem u Kanchipuramu od 6. do 9.
stoljeća. Područje njihove vladavine se i danas naziva Palnadu ili Pallava
Nadu. Pallave su stekli moć nakon kolapsa dinastije Satavahana u Andhri i
slabljenja dinastije Chola u Tamil Naduu. Pallave su poticale književnost
na tamilskom, teluguu i sanskrtu. Neki od
najznamenitijih sanskrtskih pjesnika kao Bharavi i Dandin, te hinduističkih hramova
u Mahabalipuramu potječu iz doba Pallava.
Vijayanagar Carstvo
Vijayanagar je
u 14. stoljeću postao središtem moćnog Vijayanagar Carstva (1336.-1565.),
Glavni grad carstva je odabran zbog lako obranjivog položaja okruženog s tri
planine i bogate rijeke s četvrte strane. Pod upravom gurua Vidyaranya, Vijayanagar je postao
najveći indijski grad i središte trgovaca iz cijeloga svijeta koji su kupovali
lokalne začine i pamuk. Rubini, dijamanti i
drugo drago kamenje su naveliko prodavali ulični trgovci, a zlato i srebro su bili
važeća valuta. Pretpostavlja se da je u 15. stoljeću grad Vijayanagar bio drugi
po veličini na svijetu s oko pola milijuna stanovnika. Tijekom ovog razdoblja
Vijayanagar (današnji Hampi) se često sukobljavao s muslimanskim kraljevstvima
u sjevernom Deccanu i
1565. god. islamska konfederacija
Deccana je osvojila grad i pustošila ga slijedećih 6 mjeseci.
 |
Karta carstva Vijayanagara sa
središtem u današnjem Hampiju
|
Nema komentara:
Objavi komentar